Hrvatska novinarska zajednica stoji pred jednom od najznačajnijih transformacija u svojoj modernoj povijesti. Dok globalne redakcije već godinama implementiraju napredne digitalne alate, analitičke platforme i hibridne poslovne modele, domaća medijska scena prolazi kroz isti proces — no s vremenskim pomakom i specifičnim strukturalnim izazovima koji su karakteristični za tržišta srednje i jugoistočne Europe.

Kaldrisovo istraživanje, provedeno u prvoj polovici 2025. godine, obuhvatilo je 43 redakcije u Hrvatskoj — od nacionalnih dnevnika i televizija do regionalnih portala i specijaliziranih digitalnih publikacija. Rezultati ukazuju na dinamičan, ali neujednačen proces digitalizacije koji se razlikuje ovisno o veličini redakcije, vlasničkoj strukturi i dostupnim resursima.

Digitalni alati koji mijenjaju svakodnevnu praksu

Gotovo 78% anketiranih novinara izjavilo je da svakodnevno koristi barem jedan specijalizirani digitalni alat koji nije bio dostupan prije pet godina. Najčešće korišteni su alati za provjeru činjenica poput InVid-a i Google Reverse Image Search, zatim sustavi za upravljanje sadržajem s integriranom SEO analitikom, te platforme za suradnju u realnom vremenu kao što su Notion, Slack i Google Workspace.

Međutim, sama dostupnost alata ne podrazumijeva i sustavno obrazovanje za njihovu primjenu. Samo 31% ispitanika reklo je da je prošlo formalnu obuku za digitalne alate koje koriste, dok je ostatak stekao znanje samoukom metodom ili neformalnom razmjenom iskustva s kolegama.

„Redakcije koje ulažu u sustavnu edukaciju svojih novinara bilježe dvostruko veći doseg na digitalnim kanalima u usporedbi s onima koje to ne čine."

— istraživački tim Kaldris, 2025.

Poslovni modeli u tranziciji

Jedan od ključnih izazova digitalne transformacije je pronalaženje održivog poslovnog modela koji može zamijeniti ili dopuniti prihode od tiskoglasnog oglašavanja u opadanju. Istraživanje identificira tri dominantna pristupa na hrvatskom tržištu:

  • Pretplatnički modeli — uvode ih portali koji su uspjeli izgraditi lojalnu čitateljsku bazu putem kvalitetnog, specijaliziranog sadržaja. Čine oko 18% prihoda kod onih koji ih primjenjuju.
  • Programatsko oglašavanje — dominantan izvor prihoda za većinu digitalnih portala, no podložan volatilnosti tržišta i sve strožim pravilima o privatnosti podataka.
  • Sponzorirani sadržaj i native advertising — raste u popularnosti, ali zahtijeva jasno uredničko razgraničenje radi očuvanja vjerodostojnosti.
Analitičar podataka pregledava interaktivni grafikon s novinskim podacima na velikom zaslonu u uredskom prostoru

Kompetencije budućnosti

Urednici s kojima smo razgovarali gotovo jednoglasno ističu iste kompetencije kao prioritetne za novinare koji ulaze u profesiju danas. Na prvom je mjestu sposobnost rada s podacima — razumijevanje statistike, pretraživanje baza podataka i osnovna vizualizacija. Slijede vještine video produkcije za digitalne platforme, razumijevanje SEO principa i sposobnost izgradnje osobnog brenda na društvenim mrežama.

Posebno je zanimljivo da čak 67% urednika u istraživanju navodi medijsku pismenost publike kao ključan faktor koji utječe na kvalitetu novinarske prakse. Kada publika bolje razumije kako nastaje vijest i kako prepoznati dezinformaciju, novinarima je lakše provoditi standarde i otpirati pritiscima za senzacionalizmom.

Regionalne razlike i budući izazovi

Zagreb i veći urbani centri prednjače u brzini digitalne adaptacije, dok regionalne redakcije — osobito dnevni listovi koji još uvijek imaju značajan tiskani tiraž — prolaze kroz bolniji tranzicijski period. Gubici tiskanih prihoda nisu u potpunosti nadoknađeni digitalnim, što stvara financijsku nestabilnost koja se direktno odražava na broj zaposlenih novinara i kvalitetu istraživačkog rada.

Metodološka napomena

Istraživanje je provedeno od veljače do lipnja 2025. godine, a obuhvatilo je online anketu (n=287 novinara) i 22 dubinska intervjua s urednicima i vlasnicima medija. Mjerene su kvantitativne i kvalitativne varijable vezane uz digitalne prakse, kompetencije i poslovne modele.

Zaključak: Transformacija u tijeku

Hrvatska novinarska scena nije statična — ona se aktivno transformira, premda s izazovima i nejednakostima koje su neizbježne u procesu sistemske promjene. Ono što je jasno jest da redakcije koje strateški ulažu u edukaciju, digitalne alate i izgradnju odnosa s publikom imaju znatno veće šanse za dugoročnu održivost.

Kaldris će nastaviti pratiti ove trendove i redovito objavljivati istraživanja i analize koje pomažu novinarima i urednicima da se snađu u ovom kompleksnom prostoru. Pozivamo sve zainteresirane na naše nadolazeće radionice i edukacijske programe koji su dizajnirani upravo za izazove digitalne novinarke prakse.